crn

cȓn prid. <odr. -ī, komp. cȑnjī>

DEFINICIJA

1. koji je najtamnije boje [crn kao ugljen], opr. bijel

2. koji je potpuno taman zbog nedostatka izvora svjetlosti [crna noć]

3. koji ima tamnu ili osunčanu put

4. koji je neke tamnije boje u opreci prema svjetlijoj u istoj vrsti pojmova ili predmeta [crni kruh, opr. bijeli; crno grožđe, opr. bijelo; crno pivo, opr. svijetlo]

5. pren. žarg. koji je politički orijentiran kao one stranke i ideologije kojima se pripisuje kao simbol crna boja (ob. klerikalac, nacist, fašist)

6. geogr. uz »rijeka« ili »potok« ili uz ime rijeke ili potoka, znači koji dolazi iz veće dubine i hladniji je od [crna rijeka; Crni Drim], opr. bijel

7. pren. koji je mračan, težak, neugodan [crna predviđanja; crni dani]

SINTAGMA

crna jama astron. mogući završetak života zvijezde mase veće od dvostruke mase Sunca;

crna komedija dramska vrsta koja koristi komediografsku metodu za izricanje tragičnih sadržaja;

Crna kraljica pov. nadimak Barbare Celjske, žene kralja Žigmunda, koja je stalno nosila crnu odjeću;

crna kronika u novinama izvještaji o cestovnim prekršajima s tragičnim posljedicama, kriminalnim prijestupima i sl.;

crna kutija tehn. uređaj koji snima rad vitalnih dijelova motora i razgovore posade i omogućuje rekonstrukciju događaja (nakon pada aviona itd.);

crna legija 1. vojnička postrojba za posebne (ob. nasilničke) zadatke 2. (Crna) pov. elitna ustaška postrojba, osnovao je Jure Francetić, angažirana u brojnim masovnim zločinima, nosila je crne odore;

crna lista 1. ekon. popis poduzeća i pojedinaca na lošem glasu 2. općenito, lista nepoćudnih i prokazanih;

crna magija vračanje, v. vračati;

crna marica pov. žarg. policijska kola kojima se veći broj ljudi odvozi na policiju nakon racije i sl.;

Crna ruka pol. pov. zavjerenička organizacija srpskih oficira koji su 1903. organizirali atentat na kralja Aleksandra Obrenovića i vojni udar u Beogradu; 1911. prerasla u tajnu terorističku organizaciju »Ujedinjenje ili smrt« sa ciljem ujedinjenje svih Srba u jednoj državi; suodgovorna za atentat na Franju Ferdinanda u Sarajevu 1914;

crna svjetlost fiz. ultraljubičasto elektromagnetsko zračenje koje uzrokuje da fluorescentni materijal emitira vidljivu svjetlost;

crna škola razg. bogoslovno učilište;

crna trava bot. biljka (Bruckenthalia spiculifolia); brukentalija;

crna udovica zool. otrovni pauk (Latrodectes mactans) iz porodice Theridiidae, izražena spolnog dimorfizma, opasan i po čovjeka;

crne boginje, v. boginje ;

crne figure (u šahu);

crne košulje meton. pov. naziv za (talijanske) fašiste;

crne misli misli obuzete lošim slutnjama;

crne rupe astron. pojave u svemiru, završeci života zvijezda velikih masa;

crne slutnje slutnje na zlo, zle slutnje;

crne vijesti, glasi vijesti koje donose nešto pogubno;

crni Ciganin najneugledniji od ljudi;

crni fond skriveni, tajni novac namijenjen za posebne svrhe i upotrebu;

crni humor (crni vic) humor koji tragično pretvara u komično;

crni kontinent Crna Afrika, usp. Afrika ;

crni korijen bot. povrće (Scorzonera hispanica) iz porodice glavočika; španjolski zmijak;

crni metali kem. skupni naziv za željezo, mangan i njihove slitine od kojih je najvažniji čelik;

crni pojas sport u borilačkim vještinama naziv za najviši rang obučenosti;

crni prišt, v. bedrenica (1);

crni roman, usp. gotski roman, v. gotski ;

crni val film. naziv za tendenciju u filmskoj umjetnosti koja u tzv. crnom filmu (film noir) prikazuje teške socijalne teme;

crni + imenica u jd ili mn vrlo loš dan, vrlo loše ili kobno razdoblje [crni dani za brodogradnju; crni petak na njujorškoj burzi (uvod u veliku ekonomsku krizu 1929)];

crno tijelo fiz. tijelo koje apsorbira svu vidljivu svjetlost;

crno tržište, v. tržište ;

oglas u crnom okviru obavijest o (čijoj) smrti

FRAZEOLOGIJA

crna ti pamet fam. što to radiš, opameti se, jesi li pri sebi;

(prikazati) crnim bojama s loše strane (prikazati);

crno pod noktom nešto beznačajno, bezvrijedno u materijalnom smislu;

crno pred očima;

došla su crna vremena;

(prodati, kupiti) na crno ilegalno;

nije sve tako crno nije sve besperspektivno, ne mora na kraju sve ispasti tako loše;

raditi na crno raditi neprijavljen i izbjegavati porez i dozvolu za rad;

sve je crno sve je vrlo loše i besperspektivno, ništa ne sluti na dobro, ne vidi se izlaz iz teškoća ili zla;

u crno zaviti (koga) unesrećiti, usmrtiti koga (kome koga)

ONOMASTIKA

m. os. imena, zast.: Cr̀nislav (Cr̀noslav), Cr̀nobor, Cr̀nogoj, Cr̀nomir, Cr̀nomuž; hip.: Cŕnac, Cr̀neta, Cȓni, Cŕnko, Cȓnje i sl.

pr. (etnici i nadimačka, prema tamnoj boji kose ili puti; kod nekih dolazi do preklapanja s crven): Crnáić, Cr̀nalić, Cr̀narić, Cȑnčān (150, Donji Miholjac), Cȑnčār, Cr̀nčec (350, Varaždin, Međimurje), Cŕnčević (500, Metković, Dalmacija), Cȓnčić (680, Križevci, Primorje), Cŕnec (Zagorje), Crnèčkī (Zagreb), Cr̀nek (170, Zagorje, Prigorje), Crnéković (320, Zagorje, Prigorje), Cr̀netić, Cr̀nica (110, Šibenik, Zadar), Crnìčkī (150, Zagorje, Prigorje), Cŕnić (Cȑnić) (850, Gorski kotar, Primorje), Cr̀nilo (Jastrebarsko), Cȓnkić (Sisak), Cŕnko (120, Sisak, S Hrvatska), Cŕnković (2750, Delnice, Primorje, Pokuplje), Crnobȏri (110, Pula, Makarska), Crnòbrnja (570, Z Slavonija, Banovina), Cr̀noja (130, Baranja, I Slavonija), Crnójevac (Županja), Crnójević (350, Banovina, Slavonija), Crnòkrak (180, Benkovac, Lika), Crnolàtac (Banovina), Crnolàtec (Sisak), Cr̀nov (Đakovo), Cr̀nović (Pula), Crnovŕšanin, Cŕnjac (510, Slavonija, sred. Dalmacija), Cŕnjak (Cȑnjak) (680, S Dalmacija, Prigorje), Crnjáković (130, Đurđevac, Podravina, Prigorje), Crnjánović, Crnjànskī (I Slavonija), Cr̀njār (Primorje), Cŕnjević, Čérnac (100, Istra), Čȇrni (230, Slavonija), Čȓnac (140, Rijeka, Istra), Čr̀nčec, Čȓnko (160, Velika Gorica, Sisak), Čȓnja (Istra), Čr̀njāk (150, Zagreb i okolica), Čr̀njar (Rijeka), Čr̀njarić (Opatija), Čr̀njević (150, Zabok, Z Slavonija), Pòcrnja (150, sred. Dalmacija), usp. Fekete (← mađ.), usp. Karadžić, usp. Nero, usp. Negrini, usp. Nigro, usp. Švarc (← njem. Schwartz)

top. (uglavnom hidronim.): Cŕnac (nekoliko potoka i kanala u Slavoniji i Podravini), Cr̀naja (potoci kod Karlovca, Pakraca, Bjelovara), Cr̀našnica (potok), Cr̀nčina (potok, Čazma), Cȑnec (potoci u Turopolju i Prigorju), Cr̀nušnik (potok), Cr̀njāk (potok), Čárnac (potok), Čérnec (desni pritok Lonje), Čèrnik (potok), Čr̀nec, Čr̀nić (potok), Čȑnjava (voda, Pazin; vrlo čest pridjevak u dvočlanim zemljopisnim imenima, osobito u hidronim. i oronimiji): Cȓnā bàra (bara, Vinkovci; potok, Brod), Cŕnac pòtok (lijevi pritok Save), Cȓnā jàma (riječni otočić, Čakovec), Cȓnā jàruga (potok, Slatina), Cȓnā lòkva (Gospić), Cȓnā lúka (Sušac), Cȓnā mlàka (potok, Vinkovci), Cȓnā réka (potok, Bjelovar), Cȓnā rijéka (Velika Čavlovica, Gospić, lijevi pritok Ilove, lijevi pritok Gline), Cȓnā vòda, Cȓnī kànal (Slavonija), Cȓnī pòtok (pritok Dobre, potok u Lici, lijevi pritok Sane, lijevi pritok Mlječanice); (naselja): Cŕnac (Orahovica, 777 stan.), Cȓnā Drȁga (Gvozd, 291 stan.), Cȓnā Mlàka (Jastrebarsko, 61 stan.), Cȓni (Labin, 11 stan.), Cȓnī Kȃl (Senj, 99 stan.), Cȓnī Lázi (Čabar, 132 stan.), Cȓnī Lȗg (Delnice, 322 stan.), Cȓnī Pòtok (Gvozd, 377 stan.; Slavonski Brod, 5 stan.), Cȓnō (Zadar, 662 stan.; Crikvenica, 3 stan.), Cȓnō Kàmanje (Duga Resa, 39 stan.), Cȓnō Vrèlo (Slunj, 137 stan.), Črnčèvec (Križevci, 159 stan.), Čŕnec Bìškupēčkī (Varaždin, 613 stan.), Čŕnec Dugosèlskī (Dugo Selo, 136 stan.), Čŕnec Rùgvičkī (Dugo Selo, 59 stan.), Čȓnica (Buzet, 54 stan.), Čr̀nile (Novi Marof, 190 stan.), Črnílovec (Jastrebarsko, 140 stan.), Čȓnkovci (Donji Miholjac, 941 stan.), Čȓnkovec (Velika Gorica, 262 stan.)

ETIMOLOGIJA

prasl. *čьrnъ (stsl. črъnъ, rus. čërny, polj. czarny) ← ie. *krsno-: crn (stprus. kirsnan, skr. kršṇas)