uputiti

uputiti
upútiti (se) svrš. <prez. ùpūtīm (se), pril. pr. -īvši (se), prid. trp. ùpūćen>
DEFINICIJA
1. (što) poslati, upraviti u nekom smjeru [uputiti lijevo/desno/pravo]
2. (koga u što) a. obavijestiti (o čemu), upoznati (koga s čime) b. posavjetovati, poučiti, naučiti
3. (se) a. poći u nekom smjeru b. obavijestiti se o čemu
FRAZEOLOGIJA
biti upućeni jedno na drugo biti ostavljeni da se oslone jedno na drugo;
biti upućen na (samog) sebe biti ostavljen (sam) sebi;
uputiti na pravi (krivi, loš) put dati dobar (loš) savjet;
uputiti pitanje zapitati
ETIMOLOGIJA
vidi uputa

Hrvatski jezični portal. 2014.

Игры ⚽ Поможем решить контрольную работу

Look at other dictionaries:

  • upútiti — (koga, što, se) svrš. 〈prez. ùpūtīm (se), pril. pr. īvši (se), prid. trp. ùpūćen〉 1. {{001f}}(što) poslati, upraviti u nekom smjeru [∼ lijevo/desno/pravo] 2. {{001f}}(koga u što) a. {{001f}}obavijestiti (o čemu), upoznati (koga s čime) b.… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • adresírati — adresíra|ti (što, komu) dv. 〈prez. adrèsīrām, pril. sad. ajūći, pril. pr. āvši, gl. im. ānje〉 1. {{001f}}(što) uputiti/upućivati pošiljku na određenu adresu, (na)pisati adresu na pošiljku; nasloviti 2. {{001f}}(što komu) pren.… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • adrèsa — adrès|a ž 〈G mn adrésā〉 1. {{001f}}ime primatelja na pošiljci s točnim određenjem mjesta življenja [dati svoju ∼u; napisati ∼u] 2. {{001f}}mjesto na kojem fizička ili pravna osoba živi ili radi [∼a stana; ∼a ureda] 3. {{001f}}inform. broj ćelije… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • pôći — svrš. 〈prez. pôđēm, pril. pr. pȍšāvši, imp. póđi, prid. rad. pȍšao/pòšla ž〉 1. {{001f}}(∅) početi ići, krenuti (s mjesta), uputiti se, uputiti se određenim smjerom [pođimo!; pošla mi (me) karta počeo sam dobivati u igri karata; pošlo je… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • pȗt — pȗt1 ž 〈G p‹ti〉 1. {{001f}}ljudsko tijelo kao ukupnost vanjskih fizičkih svojstava i osjećajnosti [mlada ∼; gladna ∼] 2. {{001f}}boja kože [svijetla ∼; tamna ∼; crna ∼]; ten 3. {{001f}}tjelesnost, putenost, spolnost [∼ je slaba, a duh čvrst] pȗt2 …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • ùpraviti — (koga, što, se) svrš. 〈prez. īm (se), pril. pr. īvši (se), prid. trp. ùpravljen〉 1. {{001f}}(koga, što) a. {{001f}}poslati, uputiti b. {{001f}}pokazati put c. {{001f}}obratiti se kome riječima itd. 2. {{001f}}(se) uputiti se u nekom smjeru;… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • ùvesti — ùvesti1 svrš. (što, se) 〈prez. uvèzēm (se), pril. pr. ùvezāvši (se), imp. uvèzi (se), prid. rad. ùvezao (se), prid. trp. uvèzen〉 1. {{001f}}(što) a. {{001f}}vozeći dovesti u neki prostor b. {{001f}}unijeti stranu robu u svoju zemlju, na domaće… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • put — pȗt [b] (I)[/b] m <G púta, I pútem/pútom, N mn pútevi/pútovi/púti knjiš., G pútēvā/pútōvā> DEFINICIJA 1. a. utaban i utrt dio zemlje koji služi za prolaženje i kretanje [seoski put; kolni put] b. prostor po kome se ili kroz koji se odvija… …   Hrvatski jezični portal

  • adresirati — adresírati dv. <prez. adrèsīrām, pril. sad. ajūći, pril. pr. āvši, gl. im. ānje> DEFINICIJA 1. (što) uputiti/upućivati pošiljku na određenu adresu, (na)pisati adresu na pošiljku; nasloviti 2. (što komu) pren. namijeniti/namjenjivati,… …   Hrvatski jezični portal

  • adresa — adrèsa ž <G mn adrésā> DEFINICIJA 1. ime primatelja na pošiljci s točnim određenjem mjesta življenja [dati svoju adresu; napisati adresu] 2. mjesto na kojem fizička ili pravna osoba živi ili radi [adresa stana; adresa ureda] 3. inform. broj …   Hrvatski jezični portal

Share the article and excerpts

Direct link
Do a right-click on the link above
and select “Copy Link”