- svemoćan
- svȅmoćan prid. <odr. -ćnī>DEFINICIJA1. koji ima veliku ili apsolutnu moć, koji ima neograničenu vlast2. koji je vrlo utjecajan; vrlo moćanETIMOLOGIJAvidi svemoć
Hrvatski jezični portal. 2014.
svemoćan
Look at other dictionaries:
ȁlfa — ž 1. {{001f}}lingv. prvo slovo grčkog alfabeta 2. {{001f}}pov. u grčkom sustavu bilježenja brojeva oznaka za 1 3. {{001f}}mat. oznaka za prvi u nizu kutova 4. {{001f}}kem. oznaka pojedinih izomera 5. {{001f}}astron. oznaka najsjajnije zvijezde u… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
obláčiti se — nesvrš. 〈prez. (3. l. jd) òblāči se, pril. sad. obláčēći se, gl. im. čēnje〉 prekrivati se oblacima, zastirati se oblacima (o nebu) ⃞ {{001f}}vedriti i oblačiti (∅) imati veliku vlast u rukama, biti vrlo moćan, svemoćan … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
omnipotèntan — prid. 〈odr. tnī〉 koji drži svu moć u rukama, svemoćan, svemoguć [Bog je ∼] … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
svȅmoćnīk — m (svȅmoćnica ž) 〈V īče, N mn īci〉 onaj koji je svemoćan … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
svȅmoćnōst — ž položaj prema drugima onoga koji je svemoćan … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
vjȅšati — (koga, što, se) nesvrš. 〈prez. ām (se), pril. sad. ajūći (se), gl. im. ānje〉 1. {{001f}}(koga, što) stavljati što da visi; izvješavati 2. {{001f}}(koga) izvršavati smrtnu kaznu vješanjem 3. {{001f}}(se) a. {{001f}}hvatati se za neki predmet i… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
vèdriti — (koga, što, se) nesvrš. 〈prez. īm (se), pril. sad. rēći (se), gl. im. rēnje〉 1. {{001f}}(što, koga) činiti vedrim, razvedravati 2. {{001f}}(se) razvedravati se, postajati vedar [nebo se vedri = iščezavaju oblaci] ⃞ {{001f}}∼ i oblačiti biti… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
žáriti — (∅, se) nesvrš. 〈prez. žȃrīm (se), pril. sad. rēći (se), gl. im. rēnje〉 1. {{001f}}(∅) jako grijati; zagrijavati 2. {{001f}}(∅, se) a. {{001f}}širiti rumen sjaj, obasjavati (se) rumenilom, obuzimati rumenilom b. {{001f}}posipati vrućim pepelom… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
svemoćnost — svȅmoćnōst ž <G osti, I osti/ ošću> DEFINICIJA položaj prema drugima onoga koji je svemoćan; svemoć ETIMOLOGIJA vidi svemoć … Hrvatski jezični portal
svemoćnik — svȅmoćnīk m <V īče, N mn īci> DEFINICIJA onaj koji je svemoćan ETIMOLOGIJA vidi svemoć … Hrvatski jezični portal
