- čvrstoća
- čvrstòća žDEFINICIJA1. osobina onoga koji je čvrst, svojstvo onoga što je čvrsto; čvrstina2. term. mehaničko svojstvo čvrstog tijela da pruža otpor razaranjuETIMOLOGIJAvidi čvrst
Hrvatski jezični portal. 2014.
čvrstoća
Look at other dictionaries:
čvrstòća — ž 1. {{001f}}osobina onoga koji je čvrst, svojstvo onoga što je čvrsto; čvrstina 2. {{001f}}term. mehaničko svojstvo čvrstog tijela da pruža otpor razaranju … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
vlȃčnī — vlȃčn|ī prid. koji se odnosi na vlak (2) ∆ {{001f}}∼a čvrstoća čvrstoća na vlak, na razvlačenje … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
vlačni — vlȃčnī prid. DEFINICIJA koji se odnosi na vlak (2) SINTAGMA vlačna čvrstoća čvrstoća na vlak, na razvlačenje ETIMOLOGIJA vidi vući … Hrvatski jezični portal
ВИБРОПРОЧНОСТЬ — способность материалов и конструкций сохранять прочность при многократных вибрационных воздействиях (Болгарский язык; Български) издръжливост срещу вибрации (Чешский язык; Čeština) vibrační pevnost; pevnost proti otřesům (Немецкий язык; Deutsch)… … Строительный словарь
jedrìna — ž krepkost, čvrstoća, poletnost (o osobama, pojmovima, načinu izražavanja i stilu); jedrost … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
stabilìtēt — m 〈G stabilitéta〉 1. {{001f}}nepromjenjivost, stalnost; postojanost, trajnost, čvrstoća 2. {{001f}}dinamična ravnoteža; sigurnost stajanja 3. {{001f}}ekon. sposobnost plaćanja … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
čvrstìna — ž osobina onoga koji je čvrst, svojstvo onoga što je čvrsto; čvrstoća (1) … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
stabilitet — stabilìtēt m <G stabilitéta> DEFINICIJA 1. nepromjenjivost, stalnost; postojanost, trajnost, čvrstoća 2. dinamična ravnoteža; sigurnost stajanja 3. ekon. sposobnost plaćanja ETIMOLOGIJA vidi stabilan … Hrvatski jezični portal
monolitizam — monolitìzam m <G zma> DEFINICIJA pol. 1. visok stupanj unutarnje povezanosti neke stranke, političke organizacije ili pokreta; čvrstoća, koherentnost, usp. monolitnost 2. pov. ideol. čvrsta povezanost i jedinstvo komunističkih partija u… … Hrvatski jezični portal
odlučnost — odlúčnōst ž <G osti, I osti/ ošću> DEFINICIJA osobina onoga koji je odlučan, čvrstoća, riješenost ETIMOLOGIJA vidi odlučiti … Hrvatski jezični portal
