dan

dȃn¹ m <N mn -i/dnȇvi ekspr. jez. knjiž., G dánā>

DEFINICIJA

1. astron. vrijeme potrebno da se nebesko tijelo okrene oko svoje osi [Mjesečev dan]

2. vrijeme od izlaska do zalaska Sunca [za dana u vrijeme danjega svjetla]; doba, vrijeme

3. dan posvećen komu ili čemu [dan škole]

SINTAGMA

dan D (izg. dan dȇ) pren. dan koji se očekuje kao poseban događaj, dan kad bi se imalo dogoditi nešto vrlo važno, usp. D-day;

Dan državnosti praznik 25. srpnja na dan kada je Sabor Republike Hrvatske 1991. donio odluku o suverenosti i osamostaljivanju Hrvatske;

dan hoda pren. zast. mjera udaljenosti;

Dan Hrvatskog Sabora spomen dan 30. svibnja u Republici Hrvatskoj kojim se obilježava konstituiranje hrvatskog Sabora nakon prvih slobodnih izbora 1990;

Dan neovisnosti praznik 8. studenoga kada je Sabor Republike Hrvatske donio odluku o razdruživanju s ostalim republikama bivše SFR Jugoslavije;

dan Svetog Valentina kat. blagdan prema kalendaru 14. veljače; Valentinovo;

Dan ustanka praznik 22. lipnja u Republici Hrvatskoj kojim se obilježava formiranje prve antifašističke oružane postrojbe u Hrvatskoj (1941. kod Siska) i u okupiranoj Europi;

Dan žena 8. ožujka, međunarodni praznik žena;

Dušni dan kat. Dan mrtvih, 2. studenoga;

Majčin dan blagdan posvećen majci;

stari dani dani kad se Mjesec puni, kad je pun i nakon toga, opr. mladina (3);

Sudnji dan kršć. posljednji dan svijeta, dan suđenja živima i mrtvima, sud svijeta [čekati do Sudnjega dana];

zlatni dani uobičajen izraz za dane djetinjstva

FRAZEOLOGIJA

crni dan vrlo loš dan, dan velikog zla, dan tragedije, crni petak [8. kolovoza bio je crni dan za centralne sile u 1. svjetskom ratu];

dani su (mu) odbrojeni bliži (mu) se kraj, neće još dugo, smrt (mu) je blizu;

dan za danom 1. svakodnevno, danomice, svaki dan [on dan za danom sjedi za klavirom] 2. vrijeme prolazi, vrijeme neumitno teče [muči se, radi i tako dan za danom];

dobar dan! pozdrav u dolasku nakon što prođe jutro (ob. od sredine jutra, oko 10 sati) do pred večer;

dobar kao dobar dan vrlo dobar čovjek;

do sudnjega dana bibl. od sada pa zauvijek;

ima dana za megdana bit će vremena da se ogledamo;

iz dana u dan dan za danom;

i dan i noć stalno, neprestano;

jasno kao dan potpuno jasno;

jednoga (lijepoga) dana u pripovijedanju ob. 1. uvodni izraz za radnju u prošlosti; nekoć 2. iron. za radnju u budućnosti; jednom, jednom zgodom;

jednoga dana kad mene (tebe itd.) ne bude (formula kojom se izbjegava riječ »smrt«) kad umrem (umreš itd.);

kao dan i noć velika razlika u čemu (između dva pojma koji se uspoređuju) shvaćena kao dvije krajnosti [naočale od stakla ili plastike to je kao dan i noć kao crno i bijelo; ko bog i šeširdžija];

krasti bogu dane gubiti vrijeme, ljenčariti, ničim se ne baviti, zanemarivati poslove;

na dane 1. po danima [podijeli i na dane] 2. kako koji dan, kako kada, promjenjivo [[i]A: Kako se osjećate? B: Na dane![/i]];

neki dan prije nekoliko dana;

ne zna se što nosi dan što nosi noć budućnost je neizvjesna;

ovo mi je za dobar dan iron. (tj. umjesto pozdrava, kad se pri prvom susretu u danu čuje loša vijest);

(ja) plaćam svaki dobar dan koji mi tko kaže (kaže onaj koji nema svoje proizvodne i sl. imovine, koji sve plaća po tržnim cijenama i određenim pristojbama);

po bijelome danu kad se vidi, za vidjela;

(raditi) po dugom danu najmiti težaka kad je dan dug (npr. u mjesecu lipnju) i kad se više obavi posla pod vedrim nebom, opr. po kratkom danu;

po jutru se dan poznaje posl. po početku se može suditi o uspjehu na kraju, učinku, svršetku i sl.;

pod stare dane pod starost, u starosti;

svako čudo za tri dana na svaku novotariju čovjek se brzo navikne, nijedna senzacija nije vječna;

uzeti (zamijeniti) dan za noć živjeti noćnim životom a spavati danju, steći loše navike i spavati danju umjesto noći;

zamijeniti (uzeti) dan za dan zabuniti se u datumu ili danu po redu u tjednu (misliti da je ponedjeljak kad je utorak i sl.)

ETIMOLOGIJA

prasl. i stsl. dьnь (rus. den', češ. den) ← ie. *dey-/*di- (lat. dies, lit. diena)