uzeti

uzeti
ùzēti (što, koga) svrš. <prez. ȕzmēm, pril. pr. -ēvši, imp. ùzmi, prid. rad. ȕzeo, prid. trp. ȕzēt>
DEFINICIJA
1. a. prihvatiti, dohvatiti rukom; uhvatiti [uzeti komad kruha] b. primiti kao dar ili sl. c. razg. dobiti na prodaji; naplatiti [uzeti novac] d. (za što) primiti u službu [uzeti za pomoćnika]
2. lišiti (koga ili čega), oduzeti, oteti [uzeti komu zemljište]
3. (s infinitivom) reg. početi [uzme pričati]; stati (4)
4. zauzeti (određen položaj, razmak) [uzeti mjesto]
5. (koga) primiti koga, pružiti mu uslugu po redu [pokucajte odmah ćemo vas uzeti (ob. u ordinacijama)]
FRAZEOLOGIJA
ako se pravo uzme (kao uvod nekog iskaza ili u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika u zn. kad se temeljito razmotri, kad se sabere, ako se pogleda s prave strane, ako se zrelo razmisli) [ako se pravo uzme, bile su to velike zablude];
Bog (ga) uzeo (k sebi) retor. umro je;
kako se uzme, kako uzmeš (uzmete) (kao opći pogled na ono o čemu se govori) nije potpuno sigurno, može biti i ovako i onako;
ne bi (mu, joj) orah iz ruke uzeo neuredan je, pobuđuje gađenje;
ni uzmi ni ostavi niti vrijedi niti je bezvrijedno, ni prodati ni darovati;
strogo uzevši ako se doslovno shvati, ako se uzme u užem smislu;
uzela davala (u jd i mn, m i ž) nejasne okolnosti ili prava onoga tko odlučuje o primanjima i davanjima u novcu, samovoljno odlučivanje ili prividno dobro poslovanje [način na koji ta djeca pomažu oca, to je sve nešto uzela davala; ako porezna politika nije uređena propisima, onda je to samo uzela davala];
uzeti koga uzeti za ženu;
uzeti maha razviti se, raširiti se (o bolesti i sl.);
uzeti na sebe 1. prihvatiti obvezu 2. preuzeti odgovornost za što;
uzeti se sklopiti brak, stupiti u brak, vjenčati se;
uzeti (koga) na zub, uzeti na nišan biti stalno protiv koga, željeti mu štetiti;
uzeti ozbiljno (tragično) shvatiti;
uzeti se u pamet opametiti se, prizvati se pameti, postupati pametno i mudro, opr. praviti gluposti, biti neodgovoran, ludovati;
uzeti sobu unajmiti sobu u hotelu;
uzeti (koga) u zaštitu zaštititi;
(nemojte) uzeti za zlo nemojte zamjeriti;
uzmimo naprimjer, recimo, pretpostavimo [uzmimo da nisam bio]
ETIMOLOGIJA
prasl. *vъzęti (rus. vzjat') ≃ uz- + v. imati

Hrvatski jezični portal. 2014.

Игры ⚽ Поможем решить контрольную работу

Look at other dictionaries:

  • ùzēti — (što, koga) svrš. 〈prez. ‹zmēm, pril. pr. ēvši, imp. ùzmi, prid. rad. ‹zeo, prid. trp. ‹zēt〉 1. {{001f}}a. {{001f}}prihvatiti, dohvatiti rukom; uhvatiti [∼ komad kruha] b. {{001f}}primiti kao dar ili sl. c. {{001f}}razg. dobiti na prodaji;… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • ūžėti — ūžėti, ėja, ėjo Š, NdŽ, OGLII220, ūžėti, ėja (ū̃ži DrskŽ), ėjo 1. D.Pošk, [K], Kos57, NdŽ, OGLII220, DrskŽ, LTR(Lp, Kp), Dgč žr. ūžti 1: Medžiai braškėjo, miškai ūžėjo, jojo karalius didžion vainelėn KrvD6. Šile drevelė tai siūbuodama, žalią… …   Dictionary of the Lithuanian Language

  • užéti — užánjem dov., nam. užét in užèt (ẹ á) pri žetju raniti, poškodovati: užeti zajca; pazi, da se ne užanješ …   Slovar slovenskega knjižnega jezika

  • prìhvatiti — (koga, što, se) svrš. 〈prez. īm (se), pril. pr. īvši (se), prid. trp. prìhvaćen〉 1. {{001f}}(što) a. {{001f}}uzeti što od onoga koji daje ili predaje [∼ kovčeg] b. {{001f}}primiti na sebe, preuzeti, ponijeti [∼ obvezu] c. {{001f}}primiti kao… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • najam — nájam m <G nájma, N mn nájmovi> DEFINICIJA 1. čin unajmljivanja, privremena upotreba nečijeg rada, predmeta, ili prostora [dati u najam; uzeti u najam] 2. cijena koja se plaća za unajmljivanje čijeg rada, korištenje nekog predmeta ili… …   Hrvatski jezični portal

  • preuzeti — preùzēti (koga, što) svrš. <prez. prèuzmēm, pril. pr. ēvši, prid. trp. prȅuzēt> DEFINICIJA uzeti od koga drugoga, uzeti na sebe ETIMOLOGIJA pre 1 + v. uzeti …   Hrvatski jezični portal

  • prihvatiti — prìhvatiti svrš. <prez. īm, pril. pr. īvši, prid. trp. prìhvaćen> DEFINICIJA 1. (što) a. uzeti što od onoga koji daje ili predaje [prihvatiti kovčeg; prihvatiti mjenicu svojim potpisom jamčiti da će mjenica biti plaćena] b. primiti na sebe …   Hrvatski jezični portal

  • daužėti — 1 daužėti, ėja ( i, ti), ėjo intr., daũžėti 1. pamažu dužti, sproginėti, trūkinėti: Stiklinės daužėja Dglš. Tokie puodai greit dauži (greit ištrupa jų emalis) Ds. | Rupūžė yra nuodinga: jai apspjovus kurią nors kūno dalį, tuojau pradeda daužėt… …   Dictionary of the Lithuanian Language

  • angažírati — (koga, što, se) dv. 〈prez. angàžīrām (se), pril. sad. ajūći (se), pril. pr. āvši (se), gl. im. ānje〉 1. {{001f}}(koga, što) primiti/primati, uzeti/uzimati u posao ili službu po ugovoru, sklopiti/sklapati angažman, zadobiti koga za što, pokrenuti… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • bȑcnuti — (bȑknuti) (što) svrš. 〈prez. nēm, pril. pr. ūvši, imp. bȑcni, prid. rad. bȑcnuo〉 1. {{001f}}malo dotaknuti, vrlo malo uzeti prstima 2. {{001f}}(što) uzeti mali zalogaj, malo kušati; čalabrknuti, čalabrcnuti 3. {{001f}}a. {{001f}}bocnuti,… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

Share the article and excerpts

Direct link
… Do a right-click on the link above
and select “Copy Link”