polje

pȍlje sr <G mn pȏljā>

DEFINICIJA

1. a. ravno zemljište, ravnica b. obrađen i zasijan komad zemlje, njiva, oranica [kukuruzno polje; pšenično polje]

2. a. unaprijed određen prostor koji služi za što [minsko polje]; područje b. ograničen dio neke površine [šahovsko polje; bijelo/crno polje]

3. pren. oblast, područje, djelokrug, sfera djelatnosti [na sportskom polju; na umjetničkom polju]

4. fiz. prostor u kojem se javlja djelovanje kakvih sila [magnetsko polje]

5. mat. važna algebarska struktura s dvije operacije čija su svojstva analogna zbrajanju i množenju racionalnih odnosno realnih brojeva

6. inform. najmanja jedinica u bazi podataka u koju se unose određene vrijednosti; slog

SINTAGMA

bojno polje bojište;

električno polje fiz. prostor u kojem naelektrizirano tijelo djeluje na druga tijela;

polje svijesti psih. skup svjesnih sadržaja obrađenih sviješću;

široko polje (otvoreno, slobodno) nesmetana mogućnost, sloboda (rada, razvitka i sl.);

vidno polje prostor koji se može obuhvatiti pogledom

FRAZEOLOGIJA

široko ti polje radi po svojoj volji;

tko zna bolje rodilo mu (široko mu) polje posl. tko umije bolje neka se pokaže

ONOMASTIKA

pr. (etnici): Pȍlāk (430, Međimurje, Podravina, Slavonija), Pòlanc (Požega, Delnice), Polànčec (330, Zagorje, Podravina, Slavonija), Polànček (Zagreb, Novi Marof), Polánec (260, Međimurje, Zagreb i okolica), Polànščāk (Polanščȃk) (Krapina, Zagreb), Polànšćāk (Polanšćȃk) (Zagreb, Zagorje), Polànšek (Petrinja), Pȏljac (Nova Gradiška), Pȍljāk (4100, Sinj, Dalmacija, Slavonija, Zagorje), Poljáković (160, Požega, Slavonija), Pòljan (120, Bjelovar, Podravina), Poljánac (140, Virovitica, Z Slavonija), Poljànčec (Donji Miholjac), Pòljānčić (120, Delnice, Gorski kotar), Poljánec (240, Zagorje), Pòljanić (100, Dubrovnik), Pòljanīk (Đakovo, Virovitica), Poljárević (Đakovo, Slavonija), Pòljarić (Zagreb, Kaštela), Poljíčak (140, Šibenik, sred. Dalmacija), Poljíčanin (Trogir, sred. Dalmacija), Pȍljskī (100, Zaprešić, Međimurje)

top. (naselja): Poljàna (Zadar, 448 stan.; Vrbovsko,13 stan.; Vrbovec, 447 stan.), Poljàna Bȉškupečkā (Varaždin, 441 stan.), Poljàna Číčka (Grad Zagreb, 439 stan.), Pòljana Kríževačkā (Križevci, 377 stan.), Poljàna Lekèničkā (Sisak, 289 stan.), Poljàna Sȕtlanskā (Klanjec, 123 stan.), Poljàna Vȏjnićkā (Karlovac, 54 stan.), Poljának (Korenica, 160 stan.), Poljánci (Slavonski Brod, 290 stan.), Poljánčani (Bjelovar, 96 stan.), Poljàne (Nova Gradiška, 412 stan.), Poljánec (Ludbreg, 853 stan.), Pòljani (Grubišno Polje, 337 stan.), Poljànica Bìstričkā (Donja Stubica, 499 stan.), Poljànica Ȍkićkā (Jastrebarsko, 20 stan.), Poljànskā (Požega, 140 stan.), Poljànskī Lȗg (Vrbovec, 404 stan.), Pȍlje (Krk, 293 stan.; Labin, 19 stan.), Pȍlje Čépić (Labin, 257 stan.), Pȍlje Ȍzaljskō (Ozalj, 425 stan.), Poljíca (Zadar, 1139 stan.; Trogir, 341 stan.; Hvar, 84 stan.; Krk, 65 stan.), Poljíca Kòzičkā (Vrgorac, 421 stan.), Poljíce (Dubrovnik, 90 stan; Korenica, 45 stan.)

ETIMOLOGIJA

prasl. i stsl. polje (rus. póle, polj. pole) ← ie. *pol- (lat. palam: javno, šved. fala: ravnica)