sve

svȅ

DEFINICIJA

označava 1. zam. <G svèga, D L svèmu, I svȋm> a. potpuno obuhvaćanje svih dijelova cjeline, pojedinosti ili cjeline bez ostatka [uzimam sve] b. (u raznim kontekstima) pejor. u zn. svi (ovi) ljudi koje vidimo, o kojima govorimo [sve to hoće; sve bi to htjelo (na brzinu) svi bi to htjeli; sve bi to zapovijedalo (a ne slušalo); sve bi to mnogo zarađivalo, a malo radilo; sve to hoće da lagodno živi (a ne zaslužuje) itd.]

2. čest. isticanje a. pojačanja ili potpunosti radnje [sve se topi u ustima; sve se praši] b. pojačanja onoga što je rečeno pridjevom ili prilogom [sve jači i jači/jače i jače; sve manji i manji/manje i manje] c. velike udaljenosti u prostoru ili u vremenu [sve tamo do mora; sve od dječjih dana] d. istovjetnosti, beziznimnosti, istorodnosti, ujednačenosti [sve sami biseri; sve sami dobri učenici]

3. čest. uz brojeve ujednačenost nizanja [sve dva i dva]

4. čest. s dopusnim veznicima da, ako, i ako, kad, i kad neizbježnost onoga što se kazuje glavnom rečenicom [treba jedanput razvezati, sve da me je i stid; sve da i ne uspijem, pokušat ću]

5. uz gl. misliti, govoriti, osjećati i sl. dopuštanje mogućnosti [sve (se) mislim da ipak gradim kuću; sve osjećam da bi moglo biti dobro]

FRAZEOLOGIJA

dati sve od sebe založiti se za što u najvećoj mjeri, jako se potruditi, unijeti u što mnogo volje sa željom da se dobro izradi ili izvede, uložiti u što sve snage;

da se sve praši žarg. jako, u najvećoj mjeri, oštro;

ići na sve ili ništa upustiti se ili upuštati se u najveći riziko, upustiti se u pothvat koji obećava potpuni uspjeh ali se unaprijed računa i na potpuni neuspjeh;

i tako sve (nakon nabrajanja ili izlaganja) u zn. i tako dalje, na taj način, bez razlike;

kad se sve sabere formula koja najavljuje zaključak (ob. nakon nabrajanih i redom iznošenih pojedinosti);

kako su (se) sve... (u nabrajanjima i prisjećanjima kad se sažimlje ili smatra da ne treba sve izrijekom spomenuti) [svi ti Ilići, Gaćinovići, Raspori i kako su se sve zvali i što su sve radili nisu ni pomišljali da je rat izraz ljudske okrutnosti];

Katica (čovjek, momak) za sve onaj koji obavlja kojekakve poslove, koji priskače kad se pozove ob. u zn. sluga, poslužitelj, potrkuša, potrkalo, trčkaralo;

na sve misliti biti brižan, brinuti se za sve;

(ali) nije to sve formula usred izlaganja u razgovoru koja najavljuje početak najzanimljivijeg dijela ili poentu (nakon riječi sugovornika ili na svoje riječi najavljuje se još jedan podatak koji se smatra važnim ili iznenadnim) [dobivaš osam komada posuđa za bagatelu, ali nije to sve: još i prigodni popust];

nitko ne zna sve svako je znanje nepotpuno, nema apsolutnog znanja;

sve i ako... (uvod u ono što će biti rečeno i što će se svakako dogoditi unatoč okolnosti koja se najavljuje) = pa baš i da...; pa baš i kad bi...; i u slučaju da... [naši pobjeđuju, sve i ako oni dovedu te kupljene igrače];

sve i da nije = ako i nije, usp. ako ;

sve i da... čak i kad bi bilo...., i u slučaju da... [sve i da nemam mogućnosti, upustio bih se u to];

sve + dok... (pleonastično u značenju radnje koja traje do časa kad se ostvaruje radnja negiranoga svršenoga glagola) [traži sve dok ne nađeš = do onoga časa kad nađeš; slušao sam te sve gluposti sve dok nisam poludio = do onoga časa kad sam poludio];

sve kao što kažeš (kako si rekao, kao što kažeš, kao što govoriš itd.) upravo tako (kao što kažeš itd.);

(ja sam, ti si itd.) sve i sva ja sam vlast, ja sam najvažniji, ja sam bog i batina, ja sam alfa i omega;

(poznati i sl.) sve i sva (poznati) 1. baš svakog 2. svakojake ljude 3. sve koje je poželjno (poznavati);

sve, sve ali zanat posl. jez. knjiž. sve su časti lijepe, ali treba znati nešto opipljivo i praktično raditi;

sve to + komparativ, usp. sve (2b) sve više ono što kaže pridjev [svaki put kad vas vidim vi sve to mlađi = sve mlađi i mlađi, sve još mlađi, sve više mlad];

sve u svemu (nakon razmatranja ili promišljanja) riječi koje najavljuju zaključak ili sažimanje onoga što je rečeno [sve u svemu ništa; sve u svemu žabokrečina je to što nas okružuje, dušo moja];

sve u šesnaest (u šali) naveliko, uvelike [najeo se sve u šesnaest];

svi sve znaju 1. sve im je poznato, sve su naučili 2. iron. teško je s ljudima koji misle da sve znaju;

što su sve...;

uza sve to što je... unatoč tome što je, iako je, na sve to što je, mada je, usprkos činjenici što je (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili u vlastitom izlaganju na prethodno rečeno kad se ističe da se nešto radi ili zbiva oprečno očekivanju) [slabo ti on poznaje propise, uza sve to što je pravnik];

to je sve, to bi bilo sve formula pri završavanju kakva brojenja predmeta, odabiranju ili usmenom izlaganju i iznošenju neke problematike;

znam sve u dijaloškoj situaciji formula koja potpuno skraćuje razgovor, čini nepotrebnima iznošenje podataka ili razmjenu konvencionalnosti

ETIMOLOGIJA

prasl. *vьse, v. sav