kapitulacija

kapitulacija
kapitulácija ž
DEFINICIJA
1. vojn. prekid borbe i predaja neprijatelju pod dogovorenim uvjetima ili bez uvjeta [bezuvjetna kapitulacija]
2. pren. odustajanje od daljnjeg nadmetanja (u mišljenjima, nastojanjima itd.); poraz, predaja
ETIMOLOGIJA

Hrvatski jezični portal. 2014.

Игры ⚽ Поможем написать реферат

Look at other dictionaries:

  • kapitulácija — ž 1. {{001f}}vojn. prekid borbe i predaja neprijatelju pod dogovorenim uvjetima ili bez uvjeta [bezuvjetna ∼] 2. {{001f}}pren. odustajanje od daljnjeg nadmetanja (u mišljenjima, nastojanjima itd.); poraz, predaja …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • kapitulácija — e ž (á) dokončno prenehanje bojevanja na podlagi sporazuma z nasprotnikom, vdaja: po kapitulaciji Italije so odšli v partizane; kapitulacija nemške vojske; pogoji kapitulacije / opraviti kapitulacijo / brezpogojna kapitulacija pri kateri za stran …   Slovar slovenskega knjižnega jezika

  • Anton Aškerc — Denkmal von Anton Aškerc in Ljubljana. Anton Aškerc (* 9. Januar 1856 in Rimske Toplice; † 10. Juni 1912 in Ljubljana) war ein slowenischer Dichter und katholischer Priester. Aškerc wurde in der Nähe des Ortes Rimske Toplice in der …   Deutsch Wikipedia

  • Canossa — (izg. kanȍsa) ž DEFINICIJA 1. zamak u S Italiji pred kojim je 1077. ekskomunicirani njemački car Henrik IV, nakon dugotrajnog suprotstavljanja papinskom vrhovništvu, izvršio trodnevnu ponižavajuću pokoru i izmolio oprost od pape Grgura VII 2.… …   Hrvatski jezični portal

  • brezpogójen — jna o prid. (ọ̄) ki je brez pogojev, pridržkov, izjem: zahtevati brezpogojno disciplino; izkazovati brezpogojno spoštovanje / brezpogojna kapitulacija ♦ biol. brezpogojni refleks nehotna, prirojena reakcija na dražljaj brez sodelovanja velikih… …   Slovar slovenskega knjižnega jezika

  • katastrófa — e ž (ọ̑) 1. dogodek v naravi, ki povzroči veliko razdejanje, uničenje: katastrofa je uničila deželo; ugotavljati škodo po katastrofi; potresna, vodna katastrofa; posledice katastrofe; vedenje živali med katastrofo / publ. atomska katastrofa… …   Slovar slovenskega knjižnega jezika

  • pred — predl. I. s tožilnikom, v zvezi z enklitično obliko osebnega zaimka préd (ẹ̑) 1. za izražanje premikanja, usmerjenosti k sprednji strani česa, ne da bi nastal neposreden dotik, ali dosege takega položaja: položil je knjigo pred mater; stopiti… …   Slovar slovenskega knjižnega jezika

  • slabóst — i ž (ọ̑) 1. neugoden občutek telesne nemoči: obšla ga je taka slabost, da se je ves bled sesedel; čutiti slabost v želodcu; omedleti od slabosti; hipna slabost 2. navadno s prilastkom kar ni v skladu z zaželenimi lastnostmi, zaželeno kakovostjo …   Slovar slovenskega knjižnega jezika

  • sramôten — tna o prid., sramôtnejši (ó) ki ni v skladu s človekovim dostojanstvom, ponosom: sramoten beg; kesati se sramotnega dejanja, ravnanja; tako malomarno delo je sramotno / skleniti sramoten mir; sramotna kapitulacija // ki vzbuja prezir, obsojanje:… …   Slovar slovenskega knjižnega jezika

  • stárojugoslovánski — a o prid. (ȃ ȃ) nanašajoč se na staro Jugoslavijo: starojugoslovanski denar; kapitulacija starojugoslovanske vojske / starojugoslovansko ozemlje …   Slovar slovenskega knjižnega jezika

Share the article and excerpts

Direct link
Do a right-click on the link above
and select “Copy Link”