ne

ne čest.

DEFINICIJA

1. riječ za odricanje, negira glagolsku radnju ili značenje drugih punoznačnih riječi

2. u negiranom pitanju koje ne traži odgovor; dovodi u pitanje istinitost prethodnog teksta [što se sve ljudi ne sjete; što sve ne izmisle]

3. (uz glagolsku imenicu od prijelaznog glagola) [njegovo neprihvaćanje a. on ne prihvaća b. njega ne prihvaćaju = njegova neprihvaćenost (od neprijelaznog glagola); njegovo nesnalaženje = on se ne snalazi = njegova nesnalažljivost]

4. kao negacija srašćuje se u obliku prefiksa pridjevskih i priložnih riječi koje kao imeničke nisu sraštene [nehrvatski: ne-Hrvat (i); židovsko-nežidovsko sporazumijevanje sporazumijevanje između Židova i svih drugih koji su ne-Židovi (koji nisu Židovi)]

5. uz zanijekani glagol ob. ograničuje kolokaciju na neke priloge [ne radim nikako], usp. nikako, nipošto, nizašto

6. negira glagol svršenoga vida uz vremensku odredbu u zn. da radnja ili stanje traju do radnje rečene svršenim glagolom [budi tu dok ne dođem = (u času) kada dođem, možeš otići; objašnjavaj mu sve dok ne shvati = do toga časa, do časa kad će se vidjeti da je shvatio]

7. u kontekstu, ob. u dijaloškoj situaciji ulazi u negiran pojam prethodno izrečen ili ga tvori kao nepotpuno sraslu, negiranu riječ zavisnu od one s kojom je u korelaciji [[i]A: Ova je knjiga tako skupa da bi se za nju mogla kupiti krava B: Krava ne krava (nèkrava), ali vrijedi[/i]; Platio sam dvjesta, ali dvjesta ne dvjesta (nèdvjesta), isplati se]

8. ... ili ne (u dijaloškoj situaciji ili nakon kakva tvrđenja relativizira rečeno i najavljuje rečenicu ili dio rečenice kao zaključak) [[i]A: Posao s odvoženjem smeća nije ugodan B: Ugodan ili ne, ali je unosan[/i]]

FRAZEOLOGIJA

A[i]. da ne bi[/i] (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika) ne dolazi u obzir, to nikako;

i što sve ne 1. (završna sekvencija iskaza kad se što nabrajalo čega ima previše ili malo vrijedi, npr. razne tvrdnje, argumenti itd.) [te bolestan je, te preopterećen i što sve ne svačim se ispričava, na svašta se vadi, koješta nabraja] 2. (isto kad se nabraja da što jest) [te novinar je, te političar je, te učenjak i što sve ne];

kako (zašto) (da) ne (bih, bi itd.) u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili nakon svojeg izlaganja kao zaključak koji potvrđuje rečeno i ne traži odgovora [[i]A: Imam kartu za koncert. Bi li ti... B: Kako da ne bih![/i]]; hvala Bogu (da bih, bi itd.), svakako, razumije se, naravno, prirodno, nego što (šta);

ne! 1. negativan odgovor na pitanje ili prethodni tekst 2. zabrana [ne diraj!; ne to!];

ne? (u vlastitom izlaganju kao pitanje bez odgovora ili potvrda da je što točno rečeno i ujedno poštapalica između rečenica ili između izgovornih cjelina) [Kad radiš na vrijeme onda najbolje radiš. Ne? = zar ne; da; zar nije; Kad radiš na vrijeme, ne, onda najbolje radiš, ne? = da; kao odgovor na pitanje koje sadrži glagolsku radnju; [i]A: Jesi li sve napravio i izbacio smeće? To ne[/i] = to nisam];

ne +... + (nego)... (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika) 1. u zn. negacije, odricanja onoga što se kaže i ukazivanja na oprečno temeljito različito [[i]A: Ovo je baš lijepo B: ne lijepo, (nego) ružno A: Zvonio je nekakav prosjak B: ne (nego) inkasator[/i]]; »nije, nego« 2. u zn. čega što je jače od onoga što se spominje, što nadmašuje svojstvima i govori o kvantitativnoj razlici (»prividna suprotnost«) [[i]A: Noćas je padala kiša B: ne kiša, (nego) prolom![/i] (Ovdje nije potrebno da se zadovolji inače redovna veza riječi: ona ne glasi »padao je prolom«, nego »bio je prolom«)]; više od, (ma) kakva (kakav), »nije, nego«;

ne da je (u izlaganju niječe se ono što nije rečeno, ali se pretpostavlja da se može misliti i ujedno najavljuje ono što će biti rečeno) [ne da je naše strpljenje na kraju, nego ga više nema];

ne da ne bih (bi) (u dijaloškoj situaciji ili u najavi suprotnom rečenicom onoga što slijedi kad se zamišlja oprečna tvrdnja u zn. »bih« ili »bi«) [ne da ne bih (bi), ali ne mogu = nije da ne bih (bi)];

ne da..., nego (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili kao pojačanje rečenoga u vlastitom izlaganju u zn. da je nešto premašilo očekivanja i ono što je prethodno opisano) [[i]A: Taj čaj jako pomaže za iskašljavanje B: Ne da pomaže, nego je čudotvoran[/i]];

ne valjda 1. (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika kad se ograđuje ili s različitim odnosima odbija njihov sadržaj) [[i]A: Čujem da će poskupiti kruh B: ne valjda[/i] = neće valjda; Čujem da je poskupio kruh [i]B: ne valjda[/i] = nije valjda] 2. u raznim kontekstima zamjenjuje gl. biti = u dijaloškim situacijama [[i]A: Je li na predstavljanje knjige došao i nakladnik? B: Mislim da ne[/i] = mislim da nije];

2. l. jd (prezenta) + 2. l. jd + ne + 2. l. jd + ne + 2. l. jd (u opisu situacije u kojoj se sve rješava zavisno od toga da li će se izvršiti radnja glagola koji je negiran u drugom dijelu poslije negacije; vrijedi obično za sva lica jer se zamišlja uopćen subjekt, rjeđe se zamjenjuje s 2. licem mn) [dobiješ pet pitanja i znaš znaš ne znaš ne znaš nema velikih premišljanja oko ishoda, sve zavisi od toga da li znaš; ako znaš položio si, ako ne znaš nisi]; negacija vezuje u takvoj simetriji i druge glagolske oblike, usp. pisao ne pisao suši se, v. pisati ;

prez. + ne + prez. <u istom licu> u zn. ili-ili; (postavlja se pitanje da li postoji ono iz prvoga dijela ili ne postoji bez nijansiranja ili ublažavanja dvojbe) [znaš ne znaš = znaš znaš, ne znaš ne znaš; možemo ne možemo; možemo možemo, ne možemo ne možemo = ako znaš znaš, ako možemo možemo]; može se neograničeno dopuniti kontekstom: [ako znaš znaš, ako ne ništa; ako znaš znaš, ako ne znaš ne znaš i nikome ništa, šta ti ja mogu, tko ti je kriv, tuži se kome hoćeš...];

što da ne, zašto da ne (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili umetnuto u izlaganje) moguće je tako, nema razloga da to (tako) ne bude [[i]A: Mislim da radim kako treba B: Što (zašto) da ne[/i]];

zar ne? nije li tako?;

[i]B. dok ne + glagol svrš.[/i] znači radnju, zbivanje ili stanje u trajanju do časa kad se ostvaruje radnja svršenoga glagola [traži (sve) dok ne nađeš = do onoga časa kad nađeš]

ETIMOLOGIJA

prasl. i stsl. ne (rus. ne, polj. nie), lit. ne ← ie. *ne (lat. ne-, got. ni)