- Martin
- Màrtin1DEFINICIJA1. v.2. ime četvorice papa (7—15. st.), jednog španjolskog kralja (14—15. st.) i jednog kralja Sicilije (14—15. st.)3. od Toursa, Sv. (316—397), biskup grada Toursa; po kršćanskoj tradiciji zaštitnik Francuske, osnovao prve samostane u Galiji, prvi veliki vođa samostanskog pokreta u Z Europi4. V (1368—1431), papa od 1417, izabran na koncilu u Konstanci čime je okončana zapadna shizma (u jednom trenutku izabrane 3 pape); kasnije ojačao crkvu5. m razg. galeb (određen prema izgledu)FRAZEOLOGIJAMartin u Zagreb, Martin iz Zagreba za onoga koji u gradu ništa ne nauči, koji se vrati kakav je otišaoONOMASTIKAm. os. ime (svetačkoga podrijetla); Martína ž. os. imepr.: Demartȋni (Pakrac, Z Slavonija), Martínac (310, Vrbovsko, Pokuplje, J Dalmacija, Primorje), Màrtinaga (Koprivnica, v. i aga), Martìnāš (Požega, Bjelovar, Rijeka), Martìnček (Samobor), Martínčević (1120, Ivanec, Zagorje, Prigorje), Màrtīnčić (1160, Pula, Križevci, Istra, Primorje, Podravina), Martínec (710, Zagreb, Zagorje, Međimurje), Màrtinek (180, Donja Stubica, Prigorje, Moslavina), Martínes (Đurđevac), Martìnēz (Martinȇz) (290, Varaždin, Zagorje, Prigorje), Màrtīni (Martȋni) (Slavonski Brod, I Slavonija), Màrtinić (1390, Brač, sred. Dalmacija, Zagorje, Moslavina), Martínis (180, Komiža na Visu, Brač, sred. Dalmacija, Istra, Primorje, ← tal.), Martìnkec (Pregrada), Martínko (400, Zagreb, Pregrada, Zagorje, I Slavonija), Martínković (290, Ludbreg, Jastrebarsko, Vinkovci, Podravska Slatina), Martìnolić (Cres-Lošinj, Krapina, Primorje), Màrtinov (150, Zadar, Baranja), Martínović (5160, Kordun, Banovina, S Dalmacija, Slavonija), Martinòvskī (Novska, Posavina), Màrtinuš (140, Zagorje, I Slavonija), Martìnušić (Virovitica, Podravina), Martìnjāk (Martinjȃk) (690, Sveti Ivan Zelina, Zagorje, Prigorje, Moslavina), Martìnjāš (Martinjȃš) (Međimurje, Pokuplje), Màrton (190, Baranja, Novska, Kutina, Međimurje, ← mađ.), Martònja (Virovitica, Đurđevac), Mràtinić (Split, Vis), Mratínović (Dubrovnik, Kaštela), Mrátović (Dubrovnik, Split)top. (naselja, obično prema titularu obližnje crkve, preklapanje s v. Marta): Màrtīn (Našice, 1129 stan.), Martína (Opatija, 54 stan.), Martínac (Bjelovar, 185 stan.; Čazma, 139 stan.), Màrtīnci (Buzet, 20 stan.), Màrtīnci Mihòljačkī (Donji Miholjac, 63 stan.), Màrtinčići (Buje, 207 stan.), Martínec Oréhovičkī (Zabok, 418), Màrtinić (Ludbreg, 176 stan.), Màrtinišće (Zabok, 343 stan.), Martínkovec (Novi Marof, 66 stan.), Martínovići (Glina, 290 stan.), Màrtinovo Sèlo (Rijeka, 131 stan.), Màrtinska Vȇs (Vrbovec, 472 stan.), Martìnskī (Labin, 201 stan.), Màrtinski Vȓh (Ozalj, 38 stan.), Martínšćica (Cres-Lošinj, 186 stan.), Martínšćina (Zlatar, 530 stan.), Martinūševec (Čakovec, 147 stan.), Màrtiša Vȇs (Pregrada, 35 stan.), Sȕmartin (Brač, 618 stan.)ETIMOLOGIJA
Hrvatski jezični portal. 2014.