sedam

sȅdam br. (glavni)

DEFINICIJA

broj koji se obilježava brojkom 7; (redni) sedmi = 7.

SINTAGMA

sedam mudraca pov. tradicionalni naziv za najstarije grčke mislioce (iz 7. i 6. st. pr. Kr.): Bijant Prijenjanin, Hilon Spartanac, Kleobul Linđanin, Perijandar Korinćanin, Pitak Mitilnjanin, Solon Atenjanin i Tales Milećanin; u svojim gradovima bili vladari, zakonodavci ili mudri savjetnici, a predaja im pripisuje mnoge izreke koje su popularne i danas (npr., Užici su prolazni, Časno ime je besmrtno; Radije neka ti zavide nego da te sažalijevaju itd.); nazivaju ih i gnomicima;

sedam slobodnih vještina tradicionalni srednjovjekovni curriculum svjetovne izobrazbe koji se dijelio na dvije skupine, trivij (gramatika, logika i retorika) i kvadrivij (geometrija, aritmetika, astronomija i glazba); svaka je disciplina predstavljena ženskom personifikacijom i povijesnom osobom: gramatika — Priscijan (ili Donat), logika — Aristotel, retorika — Ciceron, geometrija — Euklid, aritmetika — Pitagora, astronomija — Ptolomej, glazba — Tubalkain;

sedam svjetskih čuda najvažniji spomenici antičkog doba: 1. egipatske piramide, faraonske grobnice i Sfinga pokraj Gizeha 2. mauzolej, odnosno grobnica kralja Mauzola u Helikarnasu iz 4. st. pr. Kr. 3. Artemidin hram u Efezu 4. Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu na obali Eufrata 5. Kolos, kip boga Helija, na Rodosu 6. Fidijin Zeusov kip u Olimpiji 7. svjetionik Faros u Aleksandriji

FRAZEOLOGIJA

preko sedam gora, preko sedam mora jez. knjiž. formula u narodnim pričama u zn. izdaleka, iz velike daljine, iz daleke zemlje = preko devet gora, preko devet mora

ONOMASTIKA

pr. (nadimačka, ob. sedmo dijete u obitelji): Sèdmāk (390, Zagreb, Turopolje, Vrbovec, Đurđevac, Međimurje)