- blagovati
- blagòvati nesvrš. <prez. blàgujēm, pril. sad. blàgujūći, gl. im. -ānje>DEFINICIJAknjiš. jez. knjiž. bibl. retor. jesti (ob. jedan od glavnih obroka), gostiti seETIMOLOGIJAv. blag
Hrvatski jezični portal. 2014.
Hrvatski jezični portal. 2014.
blagòvati — nesvrš. 〈prez. blàgujēm, pril. sad. blàgujūći, gl. im. ānje〉 knjiš. jez. knjiž. bibl. retor. jesti (ob. jedan od glavnih obroka), gostiti se … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
jȅdēnje — sr 1. {{001f}}〈gl. im.〉, {{c=1}}v. {{ref}}jesti{{/ref}} 2. {{001f}}ješće, jezbovanje; blagovanje, {{c=1}}usp. {{ref}}blagovati{{/ref}} … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
zàjutārkovati — nesvrš. 〈prez. zàjutārkujēm, pril. sad. kujūći〉 uzimati, blagovati zajutrak … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
òbjedovati — (∅) dv. 〈prez. òbjedujēm, pril. pr. āvši, pril. sad. òbjedujūći, gl. im. ānje〉 blagovati podnevni obrok; ručati … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
blagovalište — blagòvalīšte sr DEFINICIJA zast. rij., v. blagovaonica ETIMOLOGIJA vidi blagovati … Hrvatski jezični portal
blagovaonički — blagovaòničkī prid. DEFINICIJA koji se odnosi na blagovaonicu ETIMOLOGIJA vidi blagovati … Hrvatski jezični portal
blagovaonica — blagovaónica ž DEFINICIJA prostorija u kojoj se služe glavni obroci; blagovalište, blagovaona, escimer, jedaonica, špajscimer, špajzecimer, tinel, trpezarija ETIMOLOGIJA vidi blagovati … Hrvatski jezični portal
blagovateljev — blagòvateljev prid. DEFINICIJA koji pripada blagovatelju ETIMOLOGIJA vidi blagovati … Hrvatski jezični portal
blagovateljičin — blagovatèljičin prid. DEFINICIJA koji pripada blagovateljici ETIMOLOGIJA vidi blagovati … Hrvatski jezični portal
blagovatelj — blagòvatelj m DEFINICIJA onaj koji blaguje ETIMOLOGIJA vidi blagovati … Hrvatski jezični portal