- modus
- mȏdus mDEFINICIJA1. oblik, vid, pojava; način, poredak, mjera; držanje, ponašanje2. fil. a. u logici, jedna od vrsta silogističkog zaključivanja b. način postojanja nekog bića [modus essendi]; način događanja, djelovanja [modus operandi]; življenja [modus vivendi]; doživljavanja, shvaćanja [modus intelligendi]3. glazb. a. u antici, melodija ili vrsta mjere b. u srednjem vijeku, ljestvični niz tonova c. u suvremenoj glazbi, naziv za četiri temeljne dodekafonske serije4. pravn. nalog stjecatelju koji nameće dužnost da nešto dade ili učini trećoj osobiSINTAGMAmodus acquirendi (izg. mȍdus akvirèndi) način privređivanja;modus faciendi (izg. mȍdus facièndi) način izvršavanja;modus procedendi (izg. mȍdus procedèndi) načina zastupanja (ili postupanja);modus vivendi (izg. mȍdus vivèndi) uvjetni dogovor među načelno nepomirljivim stranama stvoren praktičnim prilagođavanjem i ustupcima što omogućava funkcioniranje; način preživljavanjaETIMOLOGIJAlat. modus: mjera, mjerilo, vrsta, način, intonacija ≃ srlat. modalis ← modulari: regulirati (zvuk), svirati
Hrvatski jezični portal. 2014.