vrijeme

vrijéme sr <G vrȅmena, N mn vremèna, G vreménā>

DEFINICIJA

1. dimenzija univerzuma prema kojoj je uređen nepovratni slijed pojava

2. mjera za vrijeme [neko vrijeme a. prema kontekstu ograničeno vrijeme u kojem se što događa — to ljepilo djeluje, ali ne vječno, nego privremeno b. jedno razdoblje, jedan odsjek u protjecanju vremena; radno vrijeme obavezni sati rada; vrijeme posta]

3. vremenski razmak, vrijeme potrebno za neku radnju [od vremena do vremena; s vremena na vrijeme katkad, povremeno; pitanje je vremena ne zna se kad će biti, ali je sigurno]

4. (vremensko) trajanje [za neko vrijeme privremeno (ob. kad se u budućnosti nešto neće protezati dugo ili trajati neodređeno i nezavršeno)]

5. razdoblje, epoha [u duhu vremena u skladu sa suvremenim stanjem, suvremeno, moderno, prema svojem vremenu; u naše vrijeme u razdoblju kada smo bili mladi]

6. (ob. mn) prilike, život [teška vremena]

7. meteor. stanje atmosfere nad nekim mjestom u nekom trenutku koje je određeno vrijednostima meteoroloških elemenata i vremenskih pojava [lijepo vrijeme, razg. sunčano vrijeme bez izrazito jakog vjetra ili vlage, opr. ružno vrijeme; tmurno vrijeme; vedro vrijeme; teško vrijeme vrijeme za organizam teže podnošljivog atmosferskog pritiska, opr. lako vrijeme, razg.; oblačno vrijeme; vjetrovito vrijeme]

SINTAGMA

prolazno vrijeme sport vrijeme koje se mjeri nakon dijela trke [imati dobro/loše prolazno vrijeme];

prošlo svršeno vrijeme razg. ono što je kao pojava ili navika zauvijek prošlo, ono što se ne može ponoviti ni obnoviti (prema gram. »prošlo«, »svršeno«, »buduće«, »trajno« u definiranju sadržaja oblika glagolskih vremena) [regres za godišnji odmor je prošlo svršeno vrijeme; ti lijepi maniri su prošlo svršeno vrijeme]; prošlost, ono što treba predati zaboravu;

radno vrijeme obavezni sati rada;

svjetsko vrijeme na čitavom svijetu prihvaćeno jedinstveno računanje vremena, koje je određeno prema griničkom meridijanu (ranije srednje griničko vrijeme) (krat. UTC);

značajno vrijeme u zrakoplovnoj meteorologiji odnosi se na pojavu specificiranih vremenskih fenomena uzduž letne rute koji mogu u značajnoj mjeri utjecati na sigurnost zrakoplova (npr. jaka turbulencija, zaleđivanje i dr.);

vrijeme traženja inform. vrijeme koje je magnetnoj glavi potrebno za pronalaženje određene lokacije na disku

FRAZEOLOGIJA

da prođe vrijeme da ne bude dosadno, radi zabave;

dobiti na vremenu odugovlačenjem čega postići prednost u svoju korist;

doći će naše (moje, tvoje itd.) vrijeme doći će do povoljne prilike;

gubiti (tratiti) vrijeme raditi što uzaludno;

(ići) držati korak s vremenom imati suvremene poglede na život, uvažavati napredak i promjene;

ide vrijeme nosi breme posl. starost je neminovna, svatko mora ostarjeti;

iz duga vremena nemajući što raditi;

krasti vrijeme ljenčariti;

kratiti vrijeme komu zabavljati koga;

kupiti (kupovati) vrijeme raznim postupcima privremenog značenja nastojati dobiti na vremenu, ob. u politici i drugim javnim djelovanjima (pregovorima produžiti mogućnost drugačijeg djelovanja kao što je rat, ograničenjima potrošnje odgađati poskupljenja energije i sl.); dobivati na vremenu, odgađati;

na vrijeme ne kasneći, pravodobno;

pregazilo ga vrijeme zastario je, postao nesuvremen;

(kratiti) prekraćivati vrijeme čime baviti se čime u dokolici, zabavljati se čim nevažnim;

prkositi vremenu odolijevati, s uspjehom se održavati, ostajati mlad;

svaka sila za vremena svaka je sila prolazna;

sve u svoje vrijeme sve u pravo doba, sve kad treba;

ubijati vrijeme zabavljati se čime iz dosade;

u prvo vrijeme u početku;

u svoje vrijeme 1. u pravi čas 2. nekad, ranije;

vrijeme će pokazati vidjet će se;

za vječna vremena zauvijek;

zub vremena propadanje zbog duga trajanja

ETIMOLOGIJA

prasl. *vertmę (stsl. vrěmę, strus. veremja, slov. vreme) ≃ v. vrtjeti