suh

sȗh prid. <odr. -ī, komp. sȕšī>

DEFINICIJA

1. a. koji ne sadrži vlagu, bez vlažnosti [suho rublje] b. koji je bez vode ili oborina [suho ljeto]

2. a. sasušen [suho stablo; suho voće] b. uveo [suho cvijeće]

3. pren. a. suzdržan, hladan [suh ton] b. mršav (o osobi)

4. suhoparan

SINTAGMA

suha hrana nekuhana hrana (sušeno meso, kruh i sl.);

suha mutnoća meteor. zamućenost zraka i smanjena vidljivost zbog suhih i finih čestica prašine ili dima;

suhi led ugljični dioksid, CO₂;

suhi režim djelovanje odluke o privremenoj ili trajnoj zabrani ili ograničenju potrošnje alkohola [u Rusiji za vrijeme rata 1914—1918. bijaše proveden strog suhi režim]; prohibicija;

suho zlato ekspr. iznimna vrijednost

FRAZEOLOGIJA

naći se na suhom naći se u neprilici;

osjećati se kao riba na suhu, v. riba ;

suh kao vreteno jako suh, mršav

ONOMASTIKA

pr. (nadimačka i etnici): Sȗhī (Podravska Slatina, I Slavonija), Súhić (110, Zagreb, Novi Marof, Sesvete, I Slavonija), Sȕhin (Rijeka, Karlovac), Suhína (160, Donja Stubica, Zagreb, Baranja), Suhobílec (Zaprešić, Turopolje), Suhodólčan (Krapina, Zagreb), Sùhonīk (Kutina), Sùhonjić (Pula, Novska), Suhopóljac (I Slavonija, Zagreb), Suhorítec (Dugo Selo, Zlatar Bistrica), Sȗša (420, Zagreb i okolica, Gračac), Súšac (400, I Slavonija, Zagreb), Sùšāk (100, Split, Zagreb, Slavonija), Sȗšan (Metković), Sȗšanj (800, Rijeka, Opatija, Ogulin, Zagreb, Ozalj), Sùšec (420, Zagreb, Prigorje, Varaždin, Međimurje, Zagorje), Sùšek (Buje, Banovina), Sȗšenj (Podravina, Rijeka), Sùšēnka (Osijek), Sȕšić (740, Zagreb, Rab, Rijeka, Sinj, I Slavonija), Sùšilo (Zagreb, Nova Gradiška, Osijek), Sušílović (150, Zagreb, Garešnica, Slavonija), Sȕšin (Zagreb, Varaždin, Dugo Selo), Sušinjȃk (Donja Stubica, Prigorje), Suvájac (150, Zagreb, Rijeka, Ploče, I Slavonija), Suvájčević (Bjelovar, Moslavina), Sùvājdžić (Vukovar, Makarska), Šúšak (640, Split, I Slavonija, Benkovac, S Dalmacija, v. i šuša)

hidronim. (i mjesta uz njih): Súše (Pisarovina), Sùšica (dio Đurđevca, zaselak u Gorskom kotaru i kod Broda na Kupi), Sùhača (potok), Sùhaja (Čazma), Sùhara (Virovitica), Sùhava (Split), Suhínec (Križevci), Sȕhodōl (Gospić), Sȕhodoli (Gospić), Sȗvā (d. pritok Save kod Broda), Sùvača (pritok Čemernice kod Petrinje, pritok Mrežnice), Sùvaja (petnaestak potoka po Lici, Slavoniji i Dalmaciji), Sùševac (potok, Zadar), Sùšica (pritok Dobre, Kupe, Krke i Ričine), Vȅlikā Sùšica (pritok Kupe), Sùšica járak (potok), Súšac (otočić kod Lastova), Sùšāk (dio Rijeke, mjesto na Krku) te složena imena tipa: Sȗhā čèmernica, Sȗhā kàmešnica, Sȗhā lòkva, Sȗhā mlȁka, Sȗhā rȅčina, Sȗhī dȏl, Sȗhī járak, Sȗhī lȗg, Sȗhī pòtok, Sȗhō jȅzero, Sȗvō vrȅlo i sl.

top. (naselja): Sùhāć (Sinj, 586 stan.), Sùhaja (Čazma, 195 stan.), Sȕhodōl Bùdačkī (Karlovac, 30 stan.), Sȕhodōl Zèlinskī (Sveti Ivan Zelina, 88 stan.), Sȗša (Grad Zagreb, 167 stan.), Súšac (Lastovo, 7 stan.), Sȗšanj Cèsaričkī (Gospić, 28 stan.), Sȗšci (Sinj, 224 stan.), Súšići (Buzet, 13 stan.), Sȕšik (Crikvenica, 62 stan.), Sȕšine (Našice, 372 stan.), Sȕšobreg (Zlatar, 411 stan.)

ETIMOLOGIJA

prasl. i stsl. suxъ (rus. suxój, polj. suchy), lit. sausas ← ie. *sh₂ewsos (grč. aȗos, skr. śoša-)