Bog

Bȏg (bȏg) m <V Bȍže, N mn bògovi/bȍzi jez. knjiž.>

DEFINICIJA

1. rel. a. stvoritelj ukupnog materijalnog i duhovnog svijeta b. gospodar prirode ili dijela prirode i dijela duhovnog svijeta (Perun, Mars)

2. pren. razg. moćna osoba, sila, vlast [Bog i batina]

SINTAGMA

Bog i Hrvati pozdrav i geslo Starčevićeve Hrvatske stranke prava, i danas u uporabi među pravaškim sljedbenicima

FRAZEOLOGIJA

ako Boga znaš, Bog s tobom (bio), za Boga (miloga) poštapalice za čuđenje i prijekor;

ako Bog da, v. akobogda;

Bog! (bok! [b]reg.)[/b] fam. pozdrav među prijateljima i vršnjacima koji se međusobno obraćaju na »ti« pri susretu i pri rastajanju; zdravo, živio [Bog, vidimo se!; Ajde, Bog!];

Boga mi moga (ti tvoga i sl.) u dijaloškim situacijama u zn. 1. zaklinjanja (na istinitost riječi, obećanja) 2. pojačavanja dojma o izrečenome [Boga mi moga, ne bih ti to govorio, da nemam povjerenja u tebe];

Boga radi ob. u pojačavanju intenziteta kakve molbe za pravičnošću [učini nam to, Boga radi];

bog bi ga znao tko zna, nitko točno ne zna;

Bog daj! pozdrav na dolasku ili pri susretu, ne smatra se pozdravom u društvu građana ili obrazovanih ljudi;

Bog dao Bog uzeo (kad tko umre, posebno kad umre dijete) u zn. božja volja, sudbina, kismet;

Bog i bogme, v. bogme;

Bog i šeširdžija nema usporedbe kolika je razlika;

Bog je najprije sebi bradu stvorio normalno je da u podjeli interesa svatko najprije misli na sebe;

Bog na nebu muž na zemlji, v. muž ;

Bogom dan poslan od Boga, stvoren posebnom milošću Božjom [on ima Bogom dan talenat za slikarstvo];

Bog s tobom (bio) (u izravnom reagiranju na čiji postupak ili riječi kao opomena ili upozorenje), pazi što činiš, što to govoriš, priberi se, dođi sebi, opameti se;

Bog te blagoslovio 1. neka te prati božji blagoslov 2. usp. Bog s tobom (bio);

bog te maz'o (ubio, vidio, ne vidio i sl.) žarg. znače u različitim kontekstima i situacijama 1. kletvu 2. poštapalicu u prijateljskom ili zemljačkom obraćanju;

Bogu iza leđa (Bogu za leđima, Bogu iza nogu, gdje je Bog rekao laku noć) vrlo daleko, u zabitom kraju, gotovo nedostupno;

Bogu (za) plakati velika šteta, žalosno, vrlo tužno;

bože mi oprosti (Bog da prosti) poštapalica kao najava nečega što se jedva usudimo reći, što će biti neugodno kad se čuje [bože mi oprosti, ali taj čovjek je lud];

bože moj! ekspr. pa dobro, što je — tu je [nije se upisao na fakultet, bože moj, nije smak svijeta];

Bože okreni na dobro (kad se događaji razvijaju mnogo povoljnije od očekivanja);

(još) (i) bože pomozi (to je) prilično dobro, podnošljivo, kako-tako;

čovjek snuje a Bog odlučuje (određuje) posl. u životu i u svakodnevnim situacijama ne ostvaruje se sve kako čovjek zamisli, ne ovisi sve o namjerama i željama;

do zla boga unedogled;

gdje je Bog rekao laku noć zabačen kraj, zabačeno mjesto;

gledati (vidjeti) Boga (u kome) pretjerano ili vrlo izrazito poštovati koga [ljudi još gledaju (vide) Boga u tim potrošenim učenjacima];

i bog i točka [rekao sam što sam imao i Bog];

i Bog baca (slaže) na veliki kup onome tko je bogat i Bog pomaže (da bude bogatiji), veliko bogatstvo lako se uvećava i sve mu ide naruku;

i bogu i vragu razg. svakome, lijevo i desno [zamjerio se i Bogu i vragu];

i bog te veselio razg. zaključne sekvencije iskaza u zn. to je sve, i tako je to, pa sve u redu, i ne boj se, i nema druge;

i njega (nju) je Bog stvorio riječi kojima se traži samilost prema ljudima ili živim bićima kad se prema njima postupa bezobzirno, bez dužne skrbi, okrutno, grubo itd., ili kad se zaboravlja na dužnosti i obaveze prema njima [hajde nahrani kanarinca, i njega je Bog stvorio];

kad je Bog (još) išao (hodao) po Zemlji onda kad se je živjelo mnogo bolje nego danas, u ona zlatna vremena, u nekadašnje doba blagostanja, u dobra stara vremena;

kako (kakvog) ga je Bog dao onakav kakav je stvoren ili kako je nastao bez ikakvih izmjena, sa svim objektivno danim i prepoznatljivim svojstvima [volim češke filmove, prikažu ti selo kao selo, kako ga je Bog dao];

kao/k̕o bog sigurno, mislim da je, zacijelo je, dajem glavu, siguran sam, zakleo bih se [[i]A: Je li položio ispit, šta kaže? B: Ništa, k̕o Bog je pao[/i]];

krasti Bogu dane ništa ne raditi, ljenčariti;

kumim te Bogom kao boga (te molim, kumim itd.);

mali bog žarg. onaj koji je moćan (ob. u maloj, provincijalnoj sredini);

moli Boga da ne nađe (kad netko nije načisto sa sobom što želi, kad nešto hoće i neće, kad zapravo nešto neće) [traži posao, a moli Boga da ga ne nađe];

na pravdi Boga nizašto stradao, nevin;

ne bi (ga) (to) bog (u situaciji kad se što radi i kad je teško izvodivo, npr. kad je potrebno što saviti, izgurati itd., kad je fizički teško ili teško rješivo kao problem ili traži velik napor) to je nemoguće, to je vrlo teško, to je neizvodivo [naplatiti kamate od banke prema indeksaciji — treba to sve pratiti i pohvatati, ne bi to Bog];

(tu) nema boga 1. (dosl.) nije prisutan bog, (tu se) bog ne objavljuje, (tu) vlada bezboštvo, (tu) nema vjere u boga 2. to je tako i nikako drugačije, tako je i ne može biti drugačije, ništa ne pomaže, (tu) ništa ne možeš učiniti, ništa se ne može izmijeniti (ma što poduzeli);

ne huli Boga, ne ustaj na Boga ne budi neskroman, oholo je to što govoriš;

ni za boga nipošto, nikako;

ni rod ni pomoz̕ bog nije mi čak ni znanac, nije mi nitko blizak;

nitko nije od Boga dan nitko nije zauvijek određen za što, nitko nije jedini koji sve zna ili čije riječi i postupci ne trpe prigovora, nitko nije nezamjenjiv, nitko nije takav da se bez njega ne bi moglo, koga nema bez toga (njega) se može;

(kao) od Boga dan kao poseban dar s neba u svojoj ljepoti i milosti [lijep dan kao od Boga dan];

otišao Bogu na istinu knjiš. jez. knjiž. umro, preminuo;

pa bog;

(ne zna ništa, nema ništa itd.) pod bogom nimalo, ni najmanje, ni u najmanjoj mjeri, baš ništa; nigdje na svijetu, nigdje na vidiku, nigdje gdje tražiš; pod kapom nebeskom;

pokazat ću mu boga dobit će zasluženu kaznu, bit će kažnjen prema zasluzi;

sam bog (to) zna nitko ne zna;

sila Boga ne moli u nevolji se sve čini (i krše zakoni i pravila);

skidati bogove s neba ekspr. psovati, kleti;

što sam (si itd.) Bogu skrivio, da... u situaciji kad se ima osjećaj da se događaju nezaslužene nepravde;

ubij bože za nešto loše u najvećoj mjeri, da ne može biti gore;

ubiti boga u komu prebiti koga;

uhvatiti Boga za bradu uspjeti iskoristiti okolnosti na najbolji način u svoju korist (u smislu karijere, materijalne koristi itd.);

vidjeti Boga (svoga) okusiti kaznu po zasluzi, dobiti zaslužene batine ili biti ukoren, nastradati prema krivnji;

(bilo je)[b][i] za bogove[/i][/b] (bilo je) izvrsno, sjajno, veličanstveno (o provodu, hrani i sl.)

ONOMASTIKA

m. os. imena (narodna): Bògdān (daje se djetetu koje roditelji dugo iščekuju, v. i Teodor, Doroteja), Bȍgobōj, Bȍgoljūb, Bȍgomīl, Bȍgorād, Bȍgoslav, Bȍžidār; hip.: Bóge, Bógić, Bógo, Bògoje, Bólko, Bóžo; Bòžena (Božéna) ž. os. ime; hip.: Bóža, Bòžica

pr.: Bȍgdān (2300, Moslavina, Slavonija, Međimurje), Bògdanica, Bògdanić (900, Lika, Hvar, S Dalmacija), Bogdánović (2520, Lika, Vis, Kordun, Slavonija), Bògdešić (Rijeka, Krk), Bògetić (110, Dalmacija, Slavonija), Bogíčević (190, Banovina), Bógić (230, Kaštela, Lika), Bogínović, Bògišić (Dubrovnik, Samobor), Bogójević (570, Petrinja, Slavonija), Bògovac (200, Benkovac, Zagora), Bògović (1840, Slunj, Krk, Varaždin), Bogožálec (Novi Marof, Ivanec), Bogúnović (1110, Lika, Ravni kotari) Bólić (680, S Dalmacija), Bòlkovac (130, Gorski kotar, Slavonija), Bòlković (140, Pula), Bȍšković (1800, Slavonija, sred. i J Dalmacija), Bòžac (500, Istra), Bòžāk (160, Ivanec, Varaždin), Božáković, Bòžan (140, sred. Dalmacija), Bòžanić (490, Vis), Božánović (180, Slavonija), Bòžek (190, Međimurje), Božéna (Zagreb, Donja Stubica, Opatija), Božìček (200, Zagreb, Zagorje), Božíčević (1680, Slunj, Karlovac, Ogulin), Bȍžičić, Božìčković (450, Lika, Slavonija), Bóžić (8500, posvuda), Božíćević (130, Lika, Slavonija), Bȍžidār (Solin, Županja, Split), Božíković (350, Hvar, Split), Božílović (Zadar, Slavonija), Bóžin (220, Kaštela, S Dalmacija), Bòžina (100, Benkovac, Sesvete, Dalmacija), Božínović (660, Sinj, sred. Dalmacija), Bȍžjāk (Karlovac, Buje), Bóžo (Virovitica, Bjelovar, Podravina), Bȏžović (290, Dubrovnik, Prigorje)

ETIMOLOGIJA

prasl. i stsl. bogъ (rus. bog, polj. bóg) ← ? iran. (avest. baga-)